Friday, February 26, 2010

Beijing Hutong Bubble MAD



MAD Architect su 2006. na venecijanskom bijenalu arhitekture predstavili projekat „Hutong Bubble 32“. Metalik baloni 2009. godine pojavili su se u jednom od najstarijih delova Pekinga. Januara 2010., Londonski Design Museum objavio je listu nominovanih za Brit Insurance Architecture Award godine. Na listi je i ovaj projekat.

Mnogi od hutonga doživeli su tragičnu sudbinu, a neki su prava turistička atrakcija. Staro urbano tkivo razvijaja se na svoj način. Haotična renoviranja i nadogradnje vode u još veći haos. Ipak, ovaj projekat potvrđuje teoriju da se progres starih naselja ne mora uvek sagledavati kroz glomazne projekte velikih razmera, nego kroz manje intervencije, kao u ovom slučaju. Baloni funkcionišu kao magneti, privlače nove aktivnosti, ljude, sredstva. One dozvoljavaju lokalnom stanovništvu da ostanu u svom kraju.
Ovo je vrlo zgodna intervencija i primer sjajne simbioze. Atraktivna je i neAgresivna. Metalik baloni u gustom tkivu odlično komuniciraju sa svojim komšijama, dvovodnim krovovima, zelenilom. Oblik i materijalizacija im omogućavaju odličnu mimikriju. Oni reflektuju svoje okruženje, zelenilo, opeku i drvo.
Meni izgleda kao da baloni mnogo duže stoje tame. Kao da je period privikavanja staro na novo (i obrnuto)prošao i da sve odlično štima. Sada su oni deo istorije hutonga u Pekingu.
via: Archdaily, Photo: ShuHe

Read more-I još ovo...
Share/Bookmark

Sunday, February 21, 2010

Yeondoo Jung Wonderland


Kad porastem biću pevačica.


Popodnevna dremka.
Crvenkapa.

Ideja je sledeća: Date detetu da nacrta crtež na određenu temu a onda ga vi realizujete. Interesantno, i nije uopšte lak zadatak.
Toga se setio korejski umetnik Yeondoo Jung. Projekat se zove Wonderland, i nastao je 2005. Umetnik je 4 meseca prikupljao crteže dece uzrasta od 5-7 godina, a onda izabrao 17 crteža koji je i realizivao. Ja ne mislim da su mu crteži bili inspiracija, pre način da realizuje fantaziju.
U tome su mu pomogli srednjoškolci koji su su glumili u scenama iz dečijih crteža. Kostime su pravili dizajneri, samo za ovu priliku. Sve je hand-made. Iz fantazije u realnu fotografiju.
Pogledajte i svet odraslih iz serije Bewitched.

Read more-I još ovo...
Share/Bookmark

Saturday, February 13, 2010

ArchDaily Building of the Year 2009


ArchDaily.com zajedno sa svojim čitaocima bira najobjekat objavljen tokom godine 2009.,na istom sajtu.

Od 18. januara do 7. februara mogli ste da preložite svoj omiljeni projekat, a ako niste, još uvek možete da glasate za jedan od 5 objekata iz 13 kategorija. Glasanje se zavrsava 28. februara.

+ glasanjem mozete da osvojite i iPod Touch. :)

Više informacija na ArchDaily Building of the Year 2009


Read more-I još ovo...
Share/Bookmark

Alexander McQueen Interview

Alexander McQueen Interview from SHOWstudio on Vimeo.


Read more-I još ovo...
Share/Bookmark

Dokumentarni film PLANETA BIGZ

Reditelj Mladen Petrovic, 2007, 36 min

Read more-I još ovo...
Share/Bookmark

Monday, February 8, 2010

VIZ-BIZ


Read more-I još ovo...
Share/Bookmark

BIGZ




Palata Štamparije - Zgrada Državne štamparije (današnji BIGZ) , bulevar Vojvode Mišića 17, 1934-1941.
Palatu Štamparije projektovao je arhitekta Dragiša Brašovan 1933.-34. godine. Ova nekada najveća izdavačka kuća jedna je od najznačajnijih spomenika moderne arhitekture u Srbiji. Predstavljala je simbol društvenog uspona SFRJ, ponos i dika države. Tu se se štampale knjige, časopisi, novine, udžbenici, svašta nešto, i to za celu SFRJ. Kažu da su svetla u BIGZu uvek bila upaljena, da se radilo u 4 smene, ali „ne k`o danas kod privatnika“. Danas je ona predstava raspadanja, ilustrujacija zapuštenosti i nemara društva prema ovakvom spomeniku kulture i nasleđu.
Projektovana je grandiozno, na približno 2.500 m², a sam arhitekta, nakon što mu je Ministraski savet 1934. poverio izgradnju, otišao je na studijsko putovanje u Nemačku, gde je obilazio mnoge štamparije kako bi se pripremio za izgradnju ovakvog monumetalnog dela. Zahvaljujući tom iskustvu ova zgrada ponosno nosi titulu prve u Beogradu sa primenjenim armirano-betonskim skeletnim sistemom konstrukcije, kao i prve sa strukturalnom organizacijom prostora.
Zahvaljujući tome ona i dalje stoji tako čvrsto, i posle ratova i raspada SFRJ, i svih tih poplava, štrajkova, zatvaranja, prinudnih odmora, i privatizacija. Zahvaljujući tom, njegovom iskustvu, ja ne mogu da zamislim Petlju bez BIGZa.

U svom originalnom izdanju deluje mi kao moćna, organizovana i ulta-moderna mašinerija. Impresivno čvrsta.
I danas je impresivan uticaj te moćne arhitekture, koja, sva tako polomnjena, izubijana i napuštena svojom energijom privlači kreativce, koji su u njoj stvorili umetničku koloniju. Sedmi i šesti sprat ove zgrade mesta su okupljanja mnogih slobodnih umetnika. Tu su razne radionice, svirke, probe,ateljei..Okupili su se spontano, svako svojim poslom u potrazi za prostorom za rad.
Na ulasku se oseća sva njena istorija, svi tragoivi vremena, jeza, sve novo što nije u skladu sa duhom zgrade, taj šmek novih ljudi koji je sada čine živom, ta energija jedne velike umetničke radionice. I nepobediva monumentalnost koja samo stoji, i deli sudbinu našeg društva.
Nekima je ružna, nekima simbol Beogarad, ili možda scenografija za neki apokaliptičan film, a ja zamišljam Fantoma iz Bigza kako se krije po hodnicima.

Read more-I još ovo...
Share/Bookmark
Related Posts with Thumbnails