Tuesday, August 31, 2010

Squatting

Za skvoting sam saznala slučajno, čitajući o Katharine Hibbert, devojci koja je sa 26 godina ostala bez posla i novca za plaćanje rente za stan. Tada je odlučila da se odrekne svojih potrošačkih navika, socijalne  ili pomoći rodbine i prijatelja, da ne prosi i ne krade.
Ili makar da proba! Danas ona živi u jednom londonskom skvotu, pisac je i član ASS.
A onda, hvala Googlu, pronađem toooliko podataka.

Postoje različite definicije skvotinga, i sam skvoting je širok pojam, ali ja bih ga svela na reciklažu prostora.
Zapravo, to je zauzimanje nezauzetog ili napuštenog i praznog prostora, bez dozvole vlasnika, uglavnom radi stanovanja ili društvenih aktivnosti. Njeni pripadnici zauzetu zgradu nazivaju "skvot", gde žive u nekoj vrsti kolektivnog života. Ja nikada nisam bila ni u jednom,  ali znam da u našoj terminologiji ovo znači bespravno useljenje.  Postoje različite tipologije, koje razvija Hans Pruijt, profesor Fakulteta društenih nauka u Roterdamu, ali kad se sve to svede na suštinu postoje 2 osnovna razloga za osnivanje skvota: zato što je neko egzistencijalno ugrožen ili iz ubeđenja.
Začudila sam se koliko je ovo česta pojava.  Prema podacima Robert Neuwirth-a jedna milijarda, ili jedna šestina ljudi na svetu su skvoteri ( izvor squattercity.blogspot.com ). U mnogim evropskim zemljama to deo kulture, a mnoga skvot mesta možete naći i u turističkim brošurama Amsterdama.
Ovo je novi socijalni fenomen i oblik urbanog razvoja gradova.
U Beogradu je zabeleženo postojanje više skvot mesta od kojih su najpoznatiji: Rebel Haus, AKC Akcija, KUDRUC. Mislim da ni jedno mesto više ne postoji kao takvo.
I naravno Romi, koji su pravi skvoteri, bez asocijacija, nevladinih organizacija, alternativnih pokreta,..iz čiste nužde.
Diplomskog rada Damjana Pavlice na temu skotinga.


Share/Bookmark

No comments:

Related Posts with Thumbnails